Nedavno sam bila gošća na 63. BUSINESS CAFFE-u  i jedan od gostiju izgovorio je meni baš dosta interesantnu rečenicu: da je njihov radnik profitabilan za firmu ako donese ukupno Prihoda u visini 3 njegove “bruto 2” plaće.

Pomislila sam: svaka čast!

Vrlo jasno postavljena matematika. Pokušat ću to izračunati u svojoj firmi. 

Međutim, prošlo mi je još kroz glavu i “Hm, koliko ljudi u publici uopće zna što je bruto 1 i bruto 2 plaća?”

Bruto dva, odnosno ukupni trošak radnikove plaće za poslodavca je puno veći iznos od onog kojeg radnik dobije na svoj tekući račun.

Pa počnimo redom: kod sklapanja ugovora o radu propisano je da se definira bruto plaća radnika, iako većinom mi poslodavci usmeno ugovaramo neto plaću s radnikom. 

Zašto je potrebna bruto plaća i zašto se u cijelom svijetu ugovara bruto plaća?

Vrlo jednostavan odgovor: radnik iz svoje bruto plaće zapravo sam plaća svoj doprinos za mirovinsko osiguranje (onaj famozni prvi i drugi stup).

No, zbog jednostavnosti praćenja obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, obveza je na isplatitelju - u ovom slučaju poslodavcu - da on obustavi iz bruto plaće radnika i uplati doprinos u korist državnog proračuna. 

Osim doprinosa za mirovinsko osiguranje iz djelatnikove bruto plaće, obustavlja se i porez i prirez na dohodak (tzv. porez po odbitku jer se plaća kad se isplaćuje i neto) ali pri tome postoji olakšica koju možemo koristiti tzv. osobni odbitak koji je izuzet iz oporezivanja porezom i prirezom. 

On ovisi o tome koliko zaposlenik ima uzdržavanih članova obitelji (nije isti trošak života za samca ili za nekoga tko ima djecu ili uzdržava nezaposlenog supružnika).

Po meni je to vrlo pošteno postavljeno kao dio socijalne politike, ali se ne slažem da je 4.000,00 kn osobnog odbitka dostatno. 

Smatram da bi bilo pošteno da se izračuna potrošačka košarica za jednog samca na bazi mjeseca koja će uključiti osnovne životne namirnice, režije za stanovanje i još neke osnovne potrepštine, pa bi taj iznos bio puno veći. 

I tek se tada izračunava neto nakon umanjenja za mirovinsko i porez i prirez na dohodak, odnosno iznos koji će radnik dobiti na svoj račun. 

Obveza na poslodavcu je još i doprinos za zdravstveno osiguranje i to ne tereti bruto plaću radnika već se dodaje na bruto 1 i tereti poslodavca.

Stoga je ukupni trošak radnika bruto 1 plus doprinos za zdravstvo. 

Niže stavljam jedan jednostavan primjer obračuna plaća usporedno za samca ili za djelatnika koji ima dvoje uzdržavane djece, s upisanim stopama doprinosa i poreza i prireza za Zagreb. 

Postoje mnogobrojni portali koji imaju informativne obračune plaća, pa predlažem da svatko napravi procjenu da li ima matematiku kao Ilija Brajković s početka priče.

Dakle, provjerite profitabilnost svojih djelatnika prema Ilijinoj formuli bruto 2 radnika puta 3 😉